Sretan i blagoslovljen Božić

Ovim putem želim svim onima koji zalutaju u naš Blog (slučajno ili sa željom), svim Gradišćanskim Hrvatima i općenito svim Hrvatima bez obzira na koju stranu svijeta ih je životni put odveo sretan i blagoslovljen Božić, puno zdravlja, sreće i uspjeha u Novoj godini!
Živi bili i dogodine!

HKCD izdava novi CD

Niš drugoga nisan očekival.
Kratko nakon ča je HKDVD izdal DVD o slavnon koncertu Nikija Berlakovića u Šuševskon kaštelu je HKCD ( Hrvatsko kulturno cedejsko društvu) izjednačilo zis izdanjen uživo- CDa koncerta Norberta Daraboša pred Menovskon crikvon 5. prosinca ovoga leta.



sadržaj

Prez Savjeta smo zgubjeni

Uprav san preštal ov članak ORFa:

Narodni Savjet ljetodan prez mandata

U njen je citiran Martin Ivančić:

Martin Ivančić zna, da su društva i stranke za čas javile svoje zastupnike. To da je ali najmanje 6 misec ležalo u kancelarstvu, prem da je narodni savjet nekoliko puti intervenirao. U tom času se čuda važna pitanja nisu mogla u odredjeni gremiji razgovarati i riješiti, veli Martin Ivančić. Polag zakona je istekla funkcija staroga, narodnoga Savjeta, tako da njegova riješenja ne valjaju, tako Ivančić.

Jedno leto prez Savjeta! Dičak!
Niš nisal uptil!
Ali sad kad znan mi je skroz drugačije.
Pot me pojiva.
Strah goni moje misli.
Suze mi curu prik lic (livo i desno!).
Ruke mi drhteću.
Apetit mi je naglo skrsnul, premda iman apsolutnu divnu pizzu na pladnji.
Srce mi tuca ludo, gubi ritam i ga opet najde.
Sad me oš i začne tres.
Totalno zdvajajući i hiperventilirajući još ljuto pišen email na kancelara:

KANCELAR FAYMANN!!! Daj nan opet naš Narodni Savjet, jer samo Savjet more naše probleme rešit. More nas spasit. Daj nam Savjet, jer samo Savjet more odlučit kako se smidu tvoji pinezi rasipat, samo Savjet zna va ki peći se moru tvoji pinezi važigat, tako da se iz lora malo kadi.

Pravoda za drugo izdanje ričnika nij pinez.
U članku ORFa 18. listopada 2008. Značaj i uloga prvoga rječnika stoji:

Ivo Sučić misli da je uza to potribno izdati tiskani prošireni rječnik. Za ovakov dopunski rječnik zbog manjkanja financijskih i perzonalnih resursov nimaju konkretan vrimenski plan, je rekla predsjednica Znanstvenoga instititua Gradišćanskih Hrvatov, Zlatka Gieler.

Za ričnik ada nij pinez.
Ali za drage koncerte, prostorije, sekretarice itd. je pinez.
Ne tvrdin da ne ide prez personala i prostorijov.
Ali neka društva bi se mogla fusionirat ili ukinut.
Onda bi bilo pinez za ričnik, bolju medijsku ponudu u internetu , i već Asterixev za dicu itd.

HKDVD nudi novi DVD

Hrvatsko kulturno devedejsko društvo je opet bugnulo kvalitativni dvd na sajam.


sadržaj

Hrvatska Dolinska Republika zis dvimi ministari u novoj austriskoj vladi.

Izdajniki Nobi pak Niki su se dali kupit od Austrije.
Ne damo se nabrat od skažljive Austrije.
Ja Faymannu ne vjerujen kad veli:

Teritorijalni integritet Hrvatske Dolinske Republike moren 100% garantirat. Republika Austrija kani samo zis know-how-on ovih dvih polit-zvezdov obogati kvalitetu vlade. To j' sve. I FC Barcelona ima svoje legjonere...

No ćemo se ufat da ne uprav dolinski hrvat Daraboš dostane nalog za invaziju lipe naše Dolinske Hrvatske.
Onda Vankuru već ne triba dojt.
Za dolinske seljake pravoda je Niki garant da dolinska cukroška ostane to ča je.
Zlato i srebro i nafta dolinskih hrvatov, sirup ki goni dolinsko gospodarstvo.
Vrijeda ćemo moć proglasit: U svakoj Milki cukor dolinski.
No onda dobro račenje......

Online-shopping za ravnodušne

Ravnodušno Hrvatsko Štamparsko Društvo (HŠtD) nudi ravnodušnin klijenton nekoliko knjig za hladnokrvnu kupnju prez bližjega pogleda.
Oduševjen san o revolucijskoj jednostavnosti online-shop-a.
Šopni me, ja mislin da sanjan. Imamo ur leto 2006 ili oš svenek 05?

Parlare italiano?

U gradišćansko-hrvatskon imamo nekoliko italijaskih posudnic. Naši preoci i prematere su te riči sobon zeli kad su pred 500 leti simo doselili. Ko ki oš neke druge zna onda se neka javi ili komentira.

gradišćansko-hrvatski	italijanski	hrvatski
avantura	avventura	avantura, pustolovina
cimitor	cimitero	groblje
čedula	cedola	cedulja, listić
durati	durare	trajati
gajba	gabbia	kavez, krletka
kaštel	castello	dvorac, kaštel
kaštiga	castigo	kazna
kaštigati	castigare	kazniti
mustaći	mustacchi	brkovi
škuro	scuro	tamno
štimati	stimare	cijeniti, procijeniti
štimati se	stimarsi (refleksivno)	?
šturica	storia	priča

Niki pak Nobi

Nas je sve manje ali ministrov imamo sve već.
Ali ja nisan zadovoljan.
Meni fali treti gradišćanski hrvat u saveznoj vladi.
Ko nan ga ne dadu idemo Bruxelles protestirat.
Potribujen Hanzija Balogha, načelnika Fileža, za ministra infrastrukture.
Maljucka sela Mjenovo i Šuševo imadu svoje ministare, a veliki Filež ne?!?!

Marice Igrališće

Najveći hit grupe Marice Igrališće je bil "Marica".
Evo vam je video.

Je Petar Tyran asimilant druge vrsti?

U Hrvatski Novina 21.studena je Petar Tyran izrazil svoje mišljenje na sledeći način:

Ako roditelji znaju ča kanu, će je morati slušati i politika i škola! Željezno, komentar, 11.11.2008. - HN 47/2008 Opet smo — ili bolje odgovara: još uvijek smo — u dibokoj i teškoj jezičnoj diskusiji. A to je, naravno, povezano i sa školskim pitanjem, u ko je uklučena naravno i predškolska dob dice, dakle jaslice, čuvarnice i obdanišća. Da vrhu svega stoju roditelji i da će sve pasti ili opstati s roditelji, se po sebi razumi. Gdo neka sada riješi pitanje obdržavanja, očuvanja jezika, gdo neka bude odgovoran za većjezičnost i komu će se pak konačno rivati u cipele, da je pokopao većjezičnost u obitelji, u selu a tim u Gradišću? Videći, da je ovo sve aktualnije pitanje — iz gledišća onih ki se zalažu za opstanak hrvatskoga (i drugih manjinskih jezikov) — zeleni Gradišća su se sada pojačano spomenuli ove problematike i skupa s odgovornimi u školstvu i politiki kao i uz pomoć stručnjakov-znanstvenikov išću rješenje. Ovakove diskusije pravoda i pokazuju na to, da je vrlo teško diskutirati i raspravljati, ako diskutanti imaju različne razine znanja i iskustva u pogledu na ovu tematiku, ako imaju različne interese a pred svim i ako imaju različne cilje. Jedan pristup ovoj tematiki je romantičko-privatni: najvažnije da se očuva seoski idiom, znamda još i posebnosti unutar jednoga sela, a se pri tom još i „natica“ u tom, kako pak drugi govoru i se pak i naglašava „ali tako mi ne velimo, to ni po našu“. Drugi je gospodarsko-realni pristup jezičnomu pitanju. To znači: ča mi doprimi, ku korist imam od poznavanja ovoga (u ovom slučaju hrvatskoga) jezika i kade se njim pak morem služiti i s kim ga morem govoriti? Na ova pitanja ćemo najti i različne odgovore. Onim, kim je dost da se ovim jezikom samo doma služu (ako se tim jezikom uopće još služu — statistika ovde pokazuje na zapravo strašan pad poznavanja hrvatskoga jezika u Gradišću), u uglavnom dost da se dalje dā, posreduje domaći idiom. Onim, ki s hrvatskim jezikom kanu uspiti u većem prostoru, ki se kanu i s narodom čim bolje sporazumiti, ki se služi hrvatskim jezikom, će naravno pokusiti čim bolje svladati hrvatski standarni jezik — ča ne znači, da mora napustiti svoj domaći idiom, svoj seoski dijalekt ili regiolekt. Ovo pitanje za sebe moraju riješiti roditelji odnosno obitelji. Ako su pak za sebe odlučili, da kanu očuvati hrvatski jezik, ćedu pak i spoznati, da cilj more biti samo čim bolje, zapravo perfektno znanje hrvatskoga, kako je to i s nimškim. Gdo bi jur rekao da mu je vrhovni cilj u poznavanju nimškoga da zna govoriti rajnofski ili keresturski ili znamda kako govoru u Apetlonu ili u Šundrofu. Ako su pak odlučili za sebe, da kanu ne samo očuvati nego i dalje dati hrvatski, ćedu najti i put do politike, ka će se za to zalagati a tim i do školskoga sistema, ki će to ponuditi ča roditelji kanu.

Ki kani more zdola ov komentar komentirat. Ja ću to s djelon ovde učinit.
Ča je "asimilant druge vrsti"? asimilant druge vrsti = asimilant na drugi način = on/a ki/ka kani da se na gradišćanski škola samo službeni jezik Repulike Hrvatske podučava.
Peter pokusi der pokrenut anketu o tom pitanju u oni kraji Gradišća kade se još većina pomina po svoju, ko se seguraš.
U veleopćini Filež je velika većina sigurno suprot.
Zis tvojin gledišćen imaš morebit sporazumnjake u neki intelektualni krugi.
Kod naroda ali sigurno ne.
Kako veli englez: Zbudi se i zadani kafe!
Na koncu još kanin istaknut da ja niman nikakove predrasude prema hrvatskin standarnin jezikon.
Svenek kad mi neka rič po našu fali ili kad kanin izbrisat neki zažiljen madjarizam ili germanizam pogledan prvo u hrvatski standard (ankete, savjet, uvreda, skroz...)
I on se more nudit na naših škola.
Ali ne kao jezik ki nadomesti naš 500 let stari Grad-hrv. jezik.
Neke granice se nesmidu prekoraknut.
Jedan tovaruš me je nazval kad je Tyrana komentar preštal Pri dugjen razgovoru je skoval lipo geslo.

Naš jezik, kroz vijeke star Je mudrosti pun ormar

Napomena: ja hoteć pišen po filešku i mislin da je očividno da fileško-hrvatski nij jako odaljeno od hrvatskoga standarda, a kamoli od grad.-hrv. standarda. Pravoda ko bi pisal i diftonge (dvoglase) onda ........:-)

Mi istraživamo, o--o o-o, cijeli dan i noć!

HKDC - Hrvatski kulturni i dajčšprohig centar jur abaj dugo nakava na svojen websajtu.
Jaku s skromni. Oni samo pišu o "foršungi".
Nekate se sami dolimetat.
What you do is research&development, my fellow croates.

Predlažen istraživački projekt:

Asimilacija.Uspješni recept za Gradišcanske Hrvate? Prispodob zis ugljik-dioksid asimilirajući raslin.

Zdola morete vidit snimku ekrana 21. studena 2008.
Slika kaže stran "Forschung",ka se nahaja na websajti HKDCa.
Na toj strani jur nakavadu 67 let.
Ali ufanje da ćedu ništo zmoć još klije. Neka nek klijeeeee la-la la-laaaaa. Pineze bi imali. Savezno kancelarstvo in svako leto porine lip kup pinez. U letu 2008 je HKDC dostal €148.000 (prik 2 milijon šilingov). Wow! I wanna be HKDC just for one year!

Ide koncu s većjezičnosćon u Gradišću?

Gradišćanski zeleni prireduju subotu 15. studena od 14h do 17h u KUGI Velikon Borištofi krugli stol zis naslovon "Sprachvielfalt Ade".
Od 1244 školarov i školaric u 32 dvojezični osnovni škola Gradišča su u školskon letu 2007/08 197 školarov i školaric naveli da je njev razgovorni jezik hrvatski, a 44 su rekli da je njev svakidanji (razgovorni) jezik ugerski.
pozivnica u pdf-formatu
Pozivnica je samo po nimšku. Hmmm?
Pozivnicu u jpg-formatu (ja san pretvoril pdf u jpg) morete zdola vidit. Nažalost je rezolucija jako niska.

Dan nakon izbora ili kuda srljaš Austrijo?

Pogled u današnje novine je za mene osobno bio ŠOK! ŠOK da u zemlji koju SAM JA SAMA izabrala za moju domovinu - toliko ljudi svoje povjerenje pokloni jednoj desnoj partiji. Mišljenja sam da je zdravi patriotizam (rodoljublje) vrlo važna stvar. Pitanje je samo kad jedan zdravi patriotizam prijedje svoju granicu i postane ekstremizam????? U prošlih 100 godina imali smo puno puta mogućnost vidjeti kuda nas to može dovesti - da li se isplatilo i da li nam je to opet cilj???

Ovo se mora znat, ali ORF van vo nebi vako rekal.

Med 40 najboljih općin iz cele Austrije za SPÖ pri izbori za narodni savjet slišu i 6 gradišćansko-hrvatskih općin i 9 nimških gradišćanskih općin. "hrvatske" općine: Rasporak, Kališdrof, Cindrof, Pajngrt, Stinjaki i Klimpuh; U tih općina su jur ili će se pomoću netolerantnoga(ja se svisno nujno izrazin) SPÖ-a hrvatstvo totalno marginalisirat, porinut na zvajnski rub. Konačno uništit. Meru taburicat pak pivo po hrvatsku naručit pak zbogon. Na Fileži ima SP isto apsolutno u općinskon savjetu. Ali u općina još zivi hrvatska rič. Mislin ali da je i hrvatstvo na Fileži zgubjeno, ko se dugoročno etablira nadmoćna SP-većina. U svakoj općine kade SP dominira umira hrvatstvo ili je jur skroz skrsnulo. Na Fileži ali nij još prekasno. Još imamo šancu.

Što očekuju Gradisćanski Hrvati od drugih Hrvata i obrnuto

Dobro jutro! Ima radnih dana koji ne počinju sa stresom (kod mene je baš jedan takav). Znači dovoljno vremena za kavicu, kancelarijski trač i razmišljanje. Kad je netko stara purgerica, kao ja, postavlja se pitanje:" Za Boga miloga, što radiš ovdje?" Misli se u Beču, Austriji. Kad nekome u Beču kazeš da se seliš u Burgenland - misle ljudi, tebi nisu sve na broju (ovce, daske ili nešto drugo u glavi). I zapravo meni nisu sve na broju. U početku mog boravka u Austriji (prije ca. 8 godina), bila sam oduševljena gradom, kulturom, sličnosću sa Zagrebom, uopće se nisam osječala "typisch Tschusch" (žao mi je Toni, takve riječi nema u hrvatskom jeziku), nisam niti tražila kontakte sa ljudima iz mog govornog područja i strašno mi je išlo na živce kad me netko pita "jesi ti naša?", a ja njega pitam "jeste vi iz Hrvatske?" - u većini slučajeva ispadne da ja i nisam bas njihova i da se pravim važna(a ja mislim, pa imam se i zašto pravit važna!). Pokusala sam ja i sa posjetom Klubu Gradisćanski Hrvata u Beču, al' tamo opet ja nisam bila NAŠA (ili NJIHOVA kako se vec uzme). I tako s vremenom, mislim ja, "čovjece - ti si ko' Pale sam na svijetu" - nisi niti nasa, niti njihova. I sad se pitam, najozbiljnije, ciji smo mi "dotepenci". Niti Austrijanci (bez obzira na znanje njemačkog jezika, (opet) crvenu putovnicu i "gemeinde Wohnung"), niti Hrvati (ma šta ti nas više razumiješ - kaže moj brat - ti si postala ko Austrijanka, a nismo ni Gradišćanci (fali mi tih 400 godina života na ovom teritoriju). I kako sad da imam sve na broju, kad mi fali osječaj pripadnosti!

Pozdrav i odzdrav "Bok"

Bok na sve one koji poznaju i one koji ne poznaju taj pozdrav. Zagreb je bio dugo godina unutar Austrije, zatim Austro-Ugarske. Tijekom vremena doselile su se austrijske upravne, vojne i djelomično industrijske strukture, a s njima i utjecaj austrijske (u ophodjenju teatralnije) verzije njemačkog jezika. Gradjanski trgovci prema svojim mušterijama preuzimaju arhaični austrijski pozdrav "Mein Bücken" (Moj naklon), verzija austrijskog njemačkog koja se u Zagrebu iskvareno čitala kao "Majn Bokn". Tijekom vremena paralelno su se razvijale obje verzije tog pozdrava , ali i odzdrava. Tako da se pojavljuje i skraćena verzija BOKN ili NAKLON, a u susretu popraćeno i sa skidanjem šešira. Od tog skraćenog BOKN nastao je tipicno zagrebački pozdrav BOK - sa kratkim "o". Obje verzije, Bokn i Naklon, mogle su se još čuti kod trgovaca pedesetih godina (kao i obraćanje mladicima sa "mladi gospon") ali se kasnije "moj naklon" polako gubi pod utjecajem pridoslica s raznih strana i gubljenjem gradjanskog obiljezja samog grada usred burnog miješanja stanovništva. Pozdrav i odzdrav "BOK" ne postoji niti u jednom drugom hrvatskom gradu. Pozdrav možete upotrijebiti u krugu prijatelja ili poznanika, bez obzira na vašu ili njihovu starost. Bok dečki ili Bok cure! Isto tako i Bok teta Marica! ili Bok gospon Jurica! Pridoslice u Zagreb, pogotovo u zadnjih 20 godina zatekli su pozdrav BOK. Kako često dolaze iz drugih provincijskih kultura, veza s arhaičnim austrijsko-njemačkim pozdravom kod njih nije postojala. Tamo su neki drugi utjecaji bili dominantniji pa odatle "čao", "adio" i sl. U hrvatskim selima se pozdravljalo sa "hvaljen Isus" , a odzdravljalo sa "na vijeke". Javlja se i verzija pozdrava "Bog daj" i odzdrava " s Bogom". A iz razloga straha, da se ne spočitava vezanost za srpski jezik, izbjegava se hrvatski pozdrav i odzdrav "ZDRAVO" , jer je u godinama komunizma bio tipičan pozdrav sa dodatkom druže ili drugarice, i ostavio u ljudskim glavama okus "srpstva" . Šteta. Jer i najljepša katolička molitva počinje sa "Zdravo Marijo".

Početak

Začet se kanin zis napomenon: ja pišen hoteć meru po filešku. znači: rekal namesto rekao, ja san a ne ja sam, pitadu namesto pitaju zis jednin nasmesto sa jednim, namesto namesto namjesto itd. Jezikoblog ne dili pamet. On je nedogmatičan. U jezikoblogu se neka zrcalu različne varijante grad.-hr.jezika. Pravoda nij kvar, ako i pišu ljudi iz stare domovine odnosno bivše Jugoslavije. Naši jeziki nisu jednaki, ili ipak dos slični da su razmjerno dobro medjusobno razumljivi. Svaki neka piše kako mu je po volji i kako mu pune. Morete bit i nenadijani i nediplomatski. Ki kani smi bit i trubav. Neke muslave riči ali nisu doslobodjenje. Ali svaki neka se trsi da ne miša nimške ili madjarske riči! Italianske posudnicei kodno štimat, kaštigat ili cimitor su ali dopušćene. Te su sobon zeli naši praoci i pramatere iz stare domovine. Ter valjadu:-)

skroz namesto gonc

rič gonc se čudakrat upotribjava. imamo nekoliko riči , s kimi moremo gonc namestit, kotno n. pr. vas, čisto, potpuno, ča. Ima i rič zizma (sasvim), ali tu rijetko gdo upotribjava. primjerne rečenice: To je čisto nerazumljivo. Meni je to potpuno jasno. On je ostal ča do konca. Ali kako bi pravilno rekal:

1. nu obloke gonc zaprit
2. poj gonc gori
3. tank još nij gonc prazan

Rešenja

1. nu obloke vas? čisto potpuno ča zaprit.
2. poj vas čisto potpuno ča gori.
3. tank još nij vas, čisto, potpuno, ča prazan.

Potpuno ada svenek paše. Ipak gluši meru smišno. Na fileški kiritof san imal jako zanimljiv razgovor zis jednin bus-vozačen iz Hrvatske. Ko bi mi rekal, da je jezikoslovac bi mu to vjeroval! San ga pital: Kako kaže normalan čovljek u Hrvatskoj, ako želji da drugi potpuno zatvori prozore u autu?

On je rekal: Zatvori prozore skroz. Mislin da bi rič skroz ubogatila naš grad.-hrv. jezik. Nu obloke skroz zaprit. Poj skroz gori. Tank još nij skroz prazan. To ne gluši čemerno!